Djevojke u Srpskoj sve ranije stupaju u nezaštićene seksualne odnose, zbog čega je, između ostalog, sve više maloljetnica koje ostaju u drugom stanju, pa završavaju na abortusu.
Zvanična statistika pokazuje da je u Srpskoj, na primjer, 2015. registrovano 16, godinu kasnije 26, a tokom 2017. godine 38 prekida trudnoće kod maloljetnih djevojaka.
– Broj prekida trudnoće u 2017. godini iznosio je 1.846, od čega 38, ili 2,06 odsto, kod žena mlađih od 18 godina – kažu u Institutu za javno zdravstvo RS.
Ljekari upozoravaju da je trudnoća adolescentkinja povezana s višim stopama rizika od bolesti i smrti majke i djeteta, te ozbiljnim komplikacijama kao što su hipertenzija, prijevremeni porođaj, anemija i toksemija.
Prvi prekid trudnoće takođe je uvijek rizičan i može da izazove posljedice kao što su krvarenje, akutna infekcija, dok se kasnije javlja i sterilitet. Medicinski prekid trudnoće kod maloljetnica, koji se dešava u dvije trećine slučajeva, često je povezan sa komplikacijama pobačaja zbog fizičke nezrelosti trudnice.
Najmlađi
Najmlađa osoba koja se porodila u Univerzitetskom kliničkom centru RS do sada imala je 14 godina, dok je najmlađa osoba kod koje je prekinuta trudnoća imala 15 godina.
To, praktično, znači da su ove djevojčice direktno iz školske klupe otišle na porođajni sto ili na abortus.
Prema podacima Klinike za ginekologiju i akušerstvo, u UKC RS se prošle godine porodilo 9 maloljetnih osoba, od kojih je najmlađa imala 17 godina.
– Nema posebnog trenda rasta ili pada što se tiče broja maloljetničkih trudnoća u prethodnim godinama. Uglavnom se svake godine desi isti broj maloljetničkih trudnoća. Lani je obavljeno 5 prekida trudnoće kod maloljetnica, a najmlađa je imala 15 godina. U 2016. godini je bilo 5, u 2017. isto toliko, dok je u 2018. godini obavljeno 8 prekida maloljetničkih trudnoća – kaže za Srpskainfo specijalista ginekologije i akušerstva u Klinici za ginekologiju i akušerstvo UKC RS Bojana Popović.
Polne bolesti
Prema njenim riječima, maloljetnička trudnoća je veliki problem i nije samo izdvojeni slučaj u nekim nerazvijenim sredinama, regionima i kulturama, već globalni, svjetski fenomen.
– Djevojke u RS sve ranije stupaju u seksualne odnose, s tim da prethodno rijetko koja od njih obavi ginekološki pregled i preduzme preventivne mjere kako ne bi ostala u neželjenom drugom stanju ili se zarazila nekom polnom bolešću. Kod ljekara idu tek kada se neka od ovih neprijatnih situacija već dogodi – objašnjava Popovićeva.
Istraživanja pokazuju da djevojke u RS svoje prvo seksualno iskustvo imaju u prosjeku već sa 15 godina, dok oko 60 odsto mladih djevojaka na prvi ginekološki pregled odlazi zbog sumnje na trudnoću, straha od polno prenosivih infekcija ili zapaljenja polnih organa.
Emotivna zrelost
S druge strane, u osnovnoj školi u seksualne odnose stupi 7 odsto učenika sedmih i osmih razreda, a u prvom srednje njih 14 odsto.
– Danas su djevojčice seksualno sazrele već sa 13 godina, ali to nikako ne znači da su spremne i za prvi seksualni odnos. Smatra se da je neko emotivno zreo tek u 17. ili 18. godini. Važno je naglasiti da je neophodna emotivna zrelost da bi osoba bila svjesna svih posljedica i rizika koje nosi seksualni odnos. Kao što je trudnoća rizična u kasnijim godinama, rizična je i u adolescentskim – naglašava Popovićeva i dodaje da većina maloljetnica nije emotivno i mentalno zrela da donese odluku da li želi ili ne želi trudnoću, odnosno prekid trudnoće, pa su roditelji ti koji im pomažu u donošenju odluke.
Ističe da je maloljetnička trudnoća posebno česta kod romske djece, koja vrlo rano stupaju u bračne odnose.
Razlozi socijalne prirode
Najčešći razlozi za prekid neželjene trudnoće su socijalne prirode, a trudnoća kod maloljetnica, kako objašnjavaju ljekari, može da izazove strah od roditelja i reakcije okoline, strah da će biti napuštena od oca djeteta. Plaše se i da će biti prisiljena na pobačaj, a tu je i strah od prekida školovanja, strah da li će biti dobra majka. Takve trudnice često do četvrtog mjeseca ne prepoznaju trudnoću ili ne žele da istu priznaju.
Adolescentska trudnoća je globalni problem, upozoravaju već neko vrijeme iz Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA), iz kojeg tvrde da bi se, ukoliko se porast maloljetničke trudnoće ne zaustavi, u svijetu broj majki mlađih od 15 godina do 2030. godine mogao popeti na 3 miliona.
Izvor : Srpska.info