U 44 zemlje širom svijeta ukupna zaposlenost zavisi od putovanja

Bez stalnih prihoda od turizma, mnoge zemlje suočiće se sa ozbiljnom ekonomskom štetom, a među njima iz regiona to su Hrvatska i Crna Gora. U hrvatskom turizmu radi 24 odsto radne snage, u Crnoj Gori u turizmu je zaposleno skoro 33 odsto radnika, dok je u Albaniji i Grčkoj u tom sektoru zaposleno 22 odsto radnika.

Širom svijeta u turizmu postoji 330 miliona radnih mjesta, koji globalnom BDP-u svake godine pridonose sa 10 odsto, piše portal “visualcapitalist.com”, a prenosi “Index.hr”.

U 44 zemlje širom svijeta ukupna zaposlenost zavisi od putovanja i turističkog sektora više od 15 odsto.

Hrvatska je turistička destinacija koja se nada ponovnom otvaranju uoči vrhunca sezone, a 2019. godine od turizma je imala 13 milijardi dolara prihoda. S populacijom od nešto više od četiri miliona, u turističkom sektoru radi 24 odsto radne snage.

U Crnoj Gori od 680.000 stanovnika, u turizmu je zaposleno skoro 33 odsto radnika.

Najveću ekonomsku štetu trpe neke ostrvske zemlje gdje veliki broj građana radi u turizmu.

Turistički orijentisane zemlje ostaju najteže pogođene globalnom zabranom putovanja, ali i najveće ekonomije svijeta osjećaju posljedice.

U Španiji je turizam treći najveći sektor nacionalne privrede. Ostanu li mjere karantina na snazi do septembra, procjenjuje se da će gubitak biti 68 milijardi dolara.

Sa druge strane, samo 2,8 odsto BDP-a Južne Koreje zavisi od turizma.

Na vrhu liste zemalja koje najviše zarađuju od turističke industrije u apsolutnim iznosima u dolarima su Sjedinjene Američke Države, u kojima je turizam u ukupnom BDP-u 2019. godine učestvovao sa 8,6 odsto.

SAD su danas najveći globalni epicentar slučajeva Kovida-19, pa ostaje da se vidi šta će se događati ako se zemlja prije ljeta ipak ponovo otvori za turiste.

Istovremeno, doprinos turističkog sektora kineskoj ekonomiji udvostručio se u posljednjih 10 godina i približio iznosu od 1,6 triliona dolara. Kako bi pomogle jačanju privrednih aktivnosti, Kina i Južna Koreja olakšale su ograničenja uspostavljanjem putnog koridora.

Kako se mnoge zemlje polako otvaraju, pojavljuje se sve više “putničkih balona”. Na primjer, Estonija, Letonija i Litvanija ublažile su ograničenja putovanja i stvorile putnu zonu.

Australija i Novi Zeland takođe pripremaju sličan dogovor. Takvi “putnički baloni” omogućavaju građanima svake zemlje da putuju unutar određenih zona.

Kovid-19 imaće dugotrajan uticaj na zaposlenost i globalnu privrednu aktivnost s nesagledivim posljedicama, zaključuje se u tekstu.

Izvor : Tanjug

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

five − four =